Zašto zimi žudimo za slatkim

Voljeti i željeti jesti slatko je normalno. Prvi ukus s kojim se susrećemo je upravo slatkoća majčinog mlijeka. Stoga je prirodno da čovjek uživa u slatkom, kao i u bilo kojoj drugoj hrani.

Važno je shvatiti da ne postoji dijagnoza “ovisnost o šećeru”. Konzumacija šećera ne izaziva takve zdravstvene i socijalne probleme kao konzumacija, naprimjer, psihoaktivnih supstanci. Zaista možemo osjetiti utjecaj slatkih proizvoda na naše raspoloženje, ali stepen tog utjecaja nije uporediv s onim što stručnjaci nazivaju “poremećaj uzrokovan upotrebom supstanci”, što znači da o ovisnosti nema govora.

Zadovoljstvo konzumiranja slatkog i reakcije koje se odvijaju u mozgu uslijed tog procesa bliže su osjećajima koje imamo tokom zagrljaja, igre s kućnim ljubimcima ili slušanja omiljene muzike.

Generalno, žudnja za slatkim može se objasniti sljedećim razlozima:

Stres ili loše raspoloženje. Hrana s visokim sadržajem šećera, masti ili soli može izgledati privlačnije kada se ne osjećate dobro. U takvom stanju, ljudi mogu jesti slatkiše kako bi se smirili.
Nedostatak sna. Jaka neispavanost može promijeniti naš osjećaj okusa i pojačati osjećaj gladi, uključujući i žudnju za “nezdravom” hranom.
Deficit hranjivih materija. Ovo je posebno relevantno za one koji se pridržavaju neke dijete, odnosno svjesno ograničavaju svoju ishranu. Ako ishrana nije dobro izbalansirana, tijelo ne dobija potrebne tvari, pa se može pojaviti spontana i nekontrolisana želja da se “nadoknadi” slatkim nakon obroka.
Dosada. Kada nam je dosadno, mozak nastoji na bilo koji način dobiti nove informacije, a slatko je odlična opcija za njega.

Snaga navike. U svijetu koji se brzo mijenja, važno nam je da osjetimo oslonac na stabilne i pouzdane stvari. To mogu biti svakodnevni rituali, uključujući večernje ispijanje čaja s nečim slatkim. Osim toga, sklonost slatkom može nam biti nametnuta porodičnim tradicijama.
Slaba raznovrsnost okusa u ishrani. Dopamin, hormon zadovoljstva, oslobađa se kada počnemo konzumirati šećer. Ali on se oslobađa i zbog raznolikosti ukusa. Preispitajte svoju ishranu, dodajte začine, nove namirnice, zaboravite na standartan jelovnik. Probajte nešto novo.
Nedostatak fizičke aktivnosti. Vježbanje efikasno smanjuje nivo stresa, koji, kao što smo već utvrdili, može dovesti do prejedanja. Osim toga, fizička aktivnost podstiče lučenje endorfina nakon prvih 20 minuta, tako da nije iznenađujuće što se nakon vježbanja ili odlaska u teretanu osjećamo sretnije.
Problemi s insulinom. Ako se porcije slatkog postepeno povećavaju, pravo je vrijeme da provjerite nivo šećera u krvi. Moguće je da vaša gušterača ne izlazi na kraj s proizvodnjom inzulina. Jedan od simptoma toga je naglo pogoršanje stanja ako se ostane bez hrane duže od tri sata. Ako je to slučaj kod vas, najbolje rješenje je obratiti se ljekaru.

Je li istina da se zimi jače žudi za slatkim

Jedan od ključnih faktora žudnje za “nečim slatkim” zimi krije se u instinktima preživljavanja koje smo razvili tokom evolucije. Naprimjer, hrana koja sadrži brze ugljene hidrate i masti (poput pizze ili slatkiša) omogućava nam da brzo generišemo toplotu. U vremenima kada je nedostatak hrane bio sezonski problem, imali smo potrebu za hranom iz koje smo mogli skladištiti energiju u obliku masti.

Drugi razlog može biti smanjenje nivoa serotonina zbog smanjenog broja sunčeve svjetlosti. Da bismo brzo popravili raspoloženje, posežemo za pecivima i slatkišima ili drugom “utješnom” hranom koja donosi radost.

Osim toga, hladnoća može pojačati osjećaj gladi. Zimi se naši energetski izdaci povećavaju kako bi pomogli tijelu da održi unutrašnju temperaturu.

Međutim, u modernom svijetu, u hladnom periodu godine, ipak se češće nalazimo u zatvorenim prostorima, izuzev ljudi čiji je posao vezan za dug boravak vani.

Na pojačanu želju za slatkim mogu utjecati i naše navike, socijalne i kulturne norme i tradicije u toj sezoni.

Zašto je šećer štetan i zašto ne treba pretjerivati

Evo kako nam pretjerana konzumacija šećera može naškoditi:

Doprinosi povećanju tjelesne težine i, posljedično, može dovesti do gojaznosti.
Izaziva karijes. Šećer (slatke namirnice) se može zalijepiti za zube i služiti kao hrana štetnim bakterijama u ustima, što vodi do stvaranja zubnog plaka. Te bakterije proizvode kiseline koje uništavaju zubnu caklinu, što dovodi do karijesa.
Negativno utječe na rad mozga. Pretjerana konzumacija šećera povezuje se s pogoršanjem kognitivnih sposobnosti i degenerativnim poremećajima poput Alchajmerove bolesti i demencije. Konzumacija proizvoda s visokim sadržajem šećera može dovesti do niza poremećaja pamćenja i kognitivnih funkcija, bez obzira na godine. To može biti povezano s negativnim utjecajem masti i šećera na centralni nervni sistem i hipokampus, dio mozga koji kontroliše određene vrste pamćenja i reakciju na glad.
Povećava rizik od bolesti, naprimjer, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, masne jetre, nekih vrsta raka i povišenog arterijskog pritiska.

Ljudi koji jedu previše proizvoda s dodanim šećerom najčešće jedu nedovoljno proizvoda iz drugih važnih grupa: povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe, orašastih plodova. To može dovesti do ozbiljnog disbalansa korisnih tvari i mikroelemenata u organizmu, što, zauzvrat, postaje uzrok lošeg zdravlja i raznih bolesti.

Koliko slatkog se smije jesti dnevno bez štete po zdravlje

Ljekari preporučuju da odrasli unose manje od 10% od ukupnog broja kalorija dnevno, što iznosi 20-50 grama dodanog šećera. Idealno bi bilo smanjiti taj pokazatelj na 5%.

Slobodni šećeri se nalaze u slatkišima, sosovima, sirupima i medu, pahuljicama za doručak, slatkim jogurtima i slatkim mliječnim napicima, nekim gaziranim pićima i sokovima. Upotrebu tih proizvoda treba prvenstveno smanjiti.

Kako smanjiti žudnju za slatkim

Pvo analizirate jeste li zaista gladni ili je to emocionalna glad. Ako ste stvarno gladni, treba jesti balansiran obrok. Ako je ipak emocionalna glad, onda je bolje razmisliti s kojim emocijama se pojavila želja da se pojede slatko.

A sada dobre vijesti. Žudnja za šećerom se može smanjiti ako se slijede sljedeće preporuke:

Zamijenite naviku jedenja slatkog ugodnim aktivnostima ili hranjivijim poslasticama. Nazovite prijatelje, pogledajte omiljenu emisiju ili seriju, priuštite sebi opuštajuću kupku. Možete pojesti malo voća ili šaku orašastih plodova, popiti čaj bez kofeina.
Pronađite efikasan način upravljanja anksioznošću i stresom. To može biti meditacija, tehnike disanja, sport ili neko hobby (naprimjer, pletenje).
Redovno vježbajte. Fizička aktivnost stimuliše proizvodnju dopamina i endorfina, koji popravljaju raspoloženje.
Dovoljno spavajte. Idite na spavanje i ustajte u isto vrijeme. Pridržavajte se higijene spavanja: unaprijed isključite uređaje, koristite blackout zavjese i čepiće za uši ako spavate u nedovoljno tihom prostoru.
Pijte više tečnosti. Ponekad miješamo glad sa žeđu. Kada osjetite žudnju za slatkim, popijte prvo čašu vode.

A evo proizvoda kojima se ponekad mogu zamijeniti slatkiši:

Svježe ili sušeno voće. Sadrže prirodni šećer i mogu smanjiti vašu želju za slatkim. Usput će vam dati vlakna i mikroelemente.
Orašasti plodovi i sjemenke. Ovi proizvodi sadrže protein, zdrave masti i vlakna.
Grčki jogurt s dodatkom svježih bobica ili voća. Brzo zasićuje, a sadrži i mnogo proteina, korisnih probiotika za crijeva, vitamina i kalcija.
Integralni krekeri sa sirom. Njima se može brzo utažiti glad. Ova užina je bogata proteinima, zdravim mastima i složenim ugljenim hidratima.

A ponekad, ako baš jako želite slatko, najbolje je jednostavno uzeti i pojesti ga. Stalne stroge zabrane mogu dovesti do još većeg prejedanja. Važno je procijeniti koliki dio ishrane zauzima slatko. Ako ga je vrlo malo, a glavni dio ishrane sadrži sve grupe namirnica, onda nema razloga za brigu.

Ako se nikako ne možete samostalno izboriti s jakom žudnjom za slatkim, pokušajte se obratiti za pomoću. Naručiti se za individualnu konsultaciju.